Moj internet dnevnik
Vesna Škare Ožbolt
body
Bloger
tvtube
Tv tube
Arhiva title
Arhiva
 
youtube
Arhiva
« » ruj 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Headeri
Blog Header
Funky

Budućnost je nemoguće predvidjeti - ona se mora stvoriti. U politici, kao i u životu ili ćete samo promatrati kako stvari nastaju ili ćete pridonijeti da se one dogode.
"Što jest jest" - kaže Dalaj lama.
Funky jest. 

Blog
ponedjeljak, ožujak 19, 2012



Sve je više afera u svijetu koje svjedoče o tijesnoj povezanosti politike i predstavnika velikog kapitala. Zbog toga se pripadnici političke elite sve češće mogu naći u, ili na rubu, sukoba interesa. U malim sredinama kao što je Hrvatska, gdje se svi znaju, opasnost je time veća. Bez imalo pretjerivanja, mogli bismo reći kako je danas položaj političara čvrst otprilike koliko i figura od kineskog porculanska; dovoljan je jedan krivi potez i figura je nepovratno razbijena.  

Zbog toga svaki političar, osim o svojem profesionalnom imidžu treba voditi računa i o stvarima vezanim uz privatnu sferu. Tako, primjerice, ako se dogodi da se njihov prijatelj nađe pod sumnjom da je u sukobu sa zakonom ili protiv njega bude pokrenuta istraga od visoko pozicioniranog političara očekuje se da se od te osobe privremeno distancira. I britanski premijer David Cameron prestao se s prijateljem Charles Brooksom pojavljivati u javnosti kada je protiv njegove supruge Rebekke, bivše urednice The News of the World otvorena istraga zbog afere prisluškivanja telefona. Na isti način trebao je postupiti i predsjednik Josipović, barem dok se njegov prijatelj Vojković nalazio pod istragom. Licemjerno? Zapravo da, no to su neka od nepisanih pravila o kojima visoko rangirani političari  moraju voditi računa.  

Aferu ZAMP i insinuacije o povezanosti predsjednika Josipovića s poslovanjem tvrtke Emporion na čelu koje je njegov dugogodišnji prijatelj Mirko Vojković pokrenuo je portal index. hr. Predsjednik nije reagirao, smatrajući kako nije vrijedno obazirati se na objede jednog portala no, nakon  gostovanja vlasnika portala na javnoj televiziji, jasno, morao je reagirati. Na žalost, način kako je to učinio školski je primjer kako se to ne radi: nedorečeno i  neprecizno. A pokazalo se i kako pojedini savjetnici iz Ureda predsjednika ne znaju što je to tzv. krizni PR i ne rade dobro posao za koji su plaćeni.

Naravno, mnogi su odmah prepoznali rukopis autora ovog „cirkusa“. Međutim, nije važno tko je i zbog čega to pokrenuo, to će se ionako saznati, prije ili kasnije. Ono što je važnije je hladnokrvno proanalizirati vjerodostojnost činjenica na kojima je ova afera sazdana.

Tako pojedini mediji uporno pišu kako je Zakon o autorskim pravima i srodnim pravima Josipovićevo „čedo“ iako se zna kako je u izradi zakona sudjelovalo nekoliko stručnjaka za područje autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Optužuju ga i da je kao saborski zastupnik forsirao usvajanje Zakona. Međutim, ta tvrdnja ne stoji jer je Zakon usvojen 1. listopada 2003. a Josipovićev zastupnički mandat počeo je tek 22. prosinca 2003.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, možda i nije savršen ali je u potpunosti usklađen s EU acquis-om. Također, Ustavni sud je, na zahtjev  hrvatskih restoratera i Hrvatske obrtničke komore potvrdio suglasnost pojedinih odredbi Zakona s Ustavom (Rješenje: U-I-3044/2004, 5. svibnja 2005. i Rješenje U-I-3219/2007, 18. lipnja 2008.).

Pojedini mediji spornim smatraju opseg posla kojeg je ZAMP prenio na  Emporion budući je Porezna uprava 2005. godine od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo zatražila pojašnjenje u svezi s prijenosom određenih administrativnih, tehničkih i pomoćnih poslova na Emporion. U svojem odgovoru Poreznoj upravi DZIV da ustvrdio je prijenos u skladu s čl. 158. Zakona o autorskim pravima, međutim, s obzirom da je u svojem pismu stavio primjedbu kako bi trebalo „proanalizirati neka otvorena, granična pitanja a koja nisu izričito riješena Zakonom“ zaključujem kako bi odredbu o prijenosu „određenih poslova“ kod buduće izmjene Zakona trebalo preciznije definirati.

Mnogi imaju primjedbe i na monopolističku poziciju ZAMP-a, vjerojatno zbog nepoznavanja kompleksne legislative kojom se reguliraju pitanja autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Naime, u mnogim zemljama Europske unije, primjerice, u Austriji, Sloveniji, Italiji, Slovačkoj, Madžarskoj zakonom je propisano da se poslovima kolektivne zaštite autorskih prava može baviti samo jedna udruga, društvo s ograničenom odgovornošću ili zadruga (tzv. collective societies) a u zemljama u kojima monopolni položaj nije definiran zakonom, zbog specifičnosti vezanih uz područje zaštite autorskih prava, takve udruge u praksi uživaju  tzv. natural monopol i onda kada ih ima više; tako je britanski PRS specijaliziran za upravljanje pravima kompozitora i tekstopisaca, PPL za prava izvođača žive glazbe, MCPS za mehanička prava (reprodukcija), itd.

Mediji posebno apostrofiraju kao spornu odredbu prema kojoj HDS ZAMP automatski štiti i ne-članove udruge iako takva praksa (tzv. extended collective management system) postoji u većini udruga u EU a ako autori ne-članovi udruge žele svojim pravima upravljati individualno pismenim putem mogu se odreći tog prava („opt-out“ solucija).

Područje kolektivnog upravljanja autorskim pravima na razini EU još uvijek nije optimalno regulirano, problem predstavljaju velike razlike u propisima između pojedinih država EU a brzina razvoja novih tehnologija zahtijeva brzu prilagodbu legislative što nije nimalo jednostavno. Mehanizmi kontrole rada udruga nisu u svakoj zemlji na optimalnoj razini što otvara prostor za nelegalno poslovanje, stoga ne čudi da od gotovo stotinu udruga koliko ih djeluje u EU, neke završe i na sudu; tako su belgijski SABAM i španjolska SGAE optužene za korupciju i pranje novca a britanski PRS je na temelju ankete koju je 2009. BBC proveo među korisnicima, optužen za nejasne kriterije određivanja tarifa. Francuski SACEM našao se na udaru kritika kada je u javnost procurila informacija da CEO zarađuje €600.000, dvostruko više nego predsjednik Nicolas Sarkozy.

Navedenim primjerima ne sugerira se da je i poslovanje ZAMP-a odnosno Emporiona dubiozno nego to da je i u Hrvatskoj, kao i u EU, potrebna učinkovitija kontrola poslovanja takvih udruga. U  industriji koja se na globalnoj raznini  procjenjuje na 7.5 milijardi eura, od čega na EU tržište otpada 4.6 milijardi eura,  čvrsto definiran pravni okvir i učinkoviti nadzor poslovanja jedini su način da se spriječi korupcija.  

Zbog toga je dobra vijest da ovih dana Europska komisija završava s radom na dvije komponente legislative, i to za usklađivanje pravila o transparentnosti i upravljanju autorskim pravima te na novim pravilima za licenciranje online glazbe između pojedinih država (multi-territory online music licensing). Nacrt nove direktive  za upravljanje kolektivnim pravima trebao bi biti objavljen do konca prvog kvartala ove godine. 

autor: Vesna Škare Ožbolt 

kolumna objavljena u "Objektiv"



vesnaskareozbolt @ 05:27 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Linkovi header
 
 
Index.hr
Nema zapisa.