Moj internet dnevnik
Vesna Škare Ožbolt
body
Bloger
tvtube
Tv tube
Arhiva title
Arhiva
 
youtube
Arhiva
« » stu 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Headeri
Blog Header
Funky

Budućnost je nemoguće predvidjeti - ona se mora stvoriti. U politici, kao i u životu ili ćete samo promatrati kako stvari nastaju ili ćete pridonijeti da se one dogode.
"Što jest jest" - kaže Dalaj lama.
Funky jest. 

Blog
srijeda, travanj 13, 2011
Presuda u predmetu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženih za zločine počinjene 1995. tijekom hrvatske vojne ofenzive, operacije ‘Oluja’, bit će izrečena u petak, 15. travnja 2011. godine, u 11:00 sati.

 Presuda će biti prenošena uživo na websiteu i Međunarodnog suda na adresi www.icty.org i preko satelita.Veliki je interes hrvatske ali i svjetske javnosti.Naime to je jedini slučaj za suđenje etničkim hrvatima iz Hrvatske na Haškom sudu.

 Gotovina, Čermak i Markač optuženi su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu tijekom operacije Oluja, koji je imao za cilj prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s područja Krajine u Hrvatskoj. Operacija Oluja i akcije koje su uslijedile trajale su od 4. kolovoza do 15. studenog 1995. godine.

Prema optužnici, među ostalim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata bili su Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske, Gojko Šušak, ministar obrane, Janko Bobetko, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske do srpnja 1995. godine i njegov nasljednik na toj dužnosti od  srpnja 1995., Zvonimir Červenko. Ishodište optužnice je “Brijunski sastanak”, nekoliko dana prije Oluje, na kojemu su, drži tužiteljstvo, Hrvati dogovarali čišćenje Srba.

Kronologija u slučaju Gotovina

1995. godina

kolovoz - Ante Gotovina, zapovijeda južnim krilom bojišnice u ofenzivi Hrvatske vojske na pobunjenike u Krajini. Postrojbe pod njegovim zapovjedništvom oslobađaju Knin. Više od 150.000 Srba napustilo je to područje,,a nakon same akcije ubijeno je najmanje 150 civila.

1998. godina

Istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) željeli su ispitati Gotovinu u svojstvu osumnjičenika. Tadašnja hrvatska vlast odbija na tom slučaju surađivati s haškim istražiteljima.

 1999 godina

 5. ožujka 1999. Sabor donio „Rezoluciju o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu" kojom se osporava nadležnost Haaškog tužiteljstva nad vojno-redarstvenim operacijama 'Bljesak' i 'Oluja'. Međutim. Tom Rezolucijom Sabor nije prekinuo suradnju s Haaškim tribunalom, nego je samo odrekao ingerenciju haaškom Tužiteljstvu nad tim operacijama, i zatražio od Suda da o tome donese pravorijek.

 2000. godina

Vladajuća Koalicija šest stranaka donosi odluku da se prihvaća ingerencija Haškog suda nad Olujom i u travnju Sabor donosi i takvu Rezoluciju

Iz Predsjedničkih dvora se neselektivno i bez ikakve kontrole šalje dokumentacija u Haag

Sabor donosi Deklaraciju o domovinskom ratu

 2001. godina

lipanj - Nova glavna haška tužiteljica Carla del Ponte poslala je zapečaćenu ili tajnu optužnicu i zahtjev za uhićenjem Gotovine koalicijskoj vladi koja je tada bila na vlasti u Hrvatskoj. Vlada oklijeva postupiti po optužnici i šalje službenu pritužbu Sudu izjavljujući da zbog teških kvalifikacija ne može prihvatiti optužnicu.

srpanj - tužiteljica Del Ponte javno objavljuje optužnicu protiv Gotovine tijekom posjeta Zagrebu i optužuje hrvatsku Vladu da nije djelovala. Ta je vijest podijelila koalicijsku vladu i gotovo dovela do njezina pada. Hrvatska vlada je tvrdila da je Gotovina pobjegao iz zemlje te da ga policija ne može pronaći.

2002. godina

Hrvatska Vlada zaoštrila je odnose s haškim tužiteljstvom zbog slučaja Gotovine. Hrvatska strana inzistira da se on ne nalazi u zemlji. Tužiteljstvo se pozivalo na niz nedokazanih izvješća o tome da je Gotovina viđen na raznim lokacijama u Hrvatskoj i susjednoj BiH. U Hrvatskoj su se pojavili plakati s likom Gotovine uz natpis "Heroj, a ne zločinac".

2003. godina

lipanj - Gotovina je dao intervju za tjednik "Nacional" koji je napravljen na tajnom mjestu "negdje u EU", u kojem je opovrgao svaku odgovornost za zločine za koje ga se tereti, te kazao da će se predati samo ako ga ICTY pristane ispitati u svojstvu osumnjičenika. Urednika "Nacionala" Ivu Pukanića ispitala je policija ali je on odbio otkriti gdje se i kada sastao s Gotovinom. Hrvatska Vlada je navodno pokušala dogovoriti njegovu dobrovoljnu predaju ali bez uspjeha.

2004. godina

Del Ponte je izvijestila da je Gotovina viđen u Hrvatskoj, čak i na Jadranu tijekom turističke sezone. Hrvatska Vlada je nakon toga poduzela akciju u kojoj su ispitani njegovi prijatelji i suradnici u pokušaju da se oslabi mreža njegovih pomagača. Premijer Ivo Sanader tada je pozvao Gotovinu da se preda i pomogne zemlji u pokušaju da započne pregovore s Europskom unijom.

2005. godina

siječanj - Gotovinini odvjetnici kazali su da se njihov klijent želi predati ako mu bude suđeno na hrvatskom sudu, a taj je zahtjev Haški sud odmah odbio.

veljača - hrvatski mediji izvijestili su da je hrvatska Vlada navodno poslala posrednika da razgovora s Gotovinom. Vlada je opovrgnula ta izvješća.

Sanader i predsjednik države Stjepan Mesićs su na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost  izdali zajedničku naredbu policiji i obavještajnim službama da maksimalno pojačaju napore, u suradnji s drugim zemaljama, za lociranje, uhićenje i izručenje Gotovine.

Del Ponte je pred čelnicima EU-a optužila hrvatsku Vladu da zavlači slučaj Gotovina, igra dvostruku igru i ne radi ništa da razbije mrežu Gotovininih pomoćnika.

ICTY je potvrdio izvješće hrvatskih medija da je Gotovina bio osuđen za pljačku, otmicu i iznudu u Francuskoj između 1986. i 1995.

ožujak - Europska unija izvijestila je Hrvatsku da će suspendirati početak pregovora o članstvu sve dok Gotovina ne bude uhićen. Nakon toga ispitivanja javnog mišljenja pokazala su pad potpore hrvatske javnosti članstvu RH u EU.

travanj - Hrvatske vlasti priopćile su da su neopravdano optužene da pružaju utočište Gotovini, ali su pojačale napore reorganizirajući policiju i obavještajne službe. Obavljen je i pretres kuća i stanova u vlasništvu Gotovine i njegovih pomagača.

svibanj - Privatna slovenska televijska postaja javila je da je Gotovina uhićen s lažnom putovnicom u južnoj Italiji. Tu su vijest opovrgnuli talijanski i hrvatski dužnosnici.

kolovoz - Grčka obalna straža uhitila je hrvatskog biznismena Hrvoja Petrača, kojeg su hrvatske vlasti i dužnosnici EU-a osumnjičili da je jedan od glavnih Gotovininih pomagača. Zagreb je zatražio njegovo izručenje.

rujan - Hrvatska je poslala svoje istražitelje da ispitaju Petrača u Grčkoj kako bi eventualno doznala gdje se skriva Gotovina.

3. listopada - Del Ponte je rekla u svom izvješću podnesenom Europskoj uniji da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom u potrazi za Gotovinom, čime je uklonjena posljednja zapreka za otvaranje pregovora između EU-a i Hrvatske.

8. prosinca - Del Ponte je tijekom posjeta Beogradu objavila da je Gotovina uhićen na Kanarskim otocima u Španjolskoj.

Suđenje je počelo 11. ožujka 2008. godine. Od 30. kolovoza do 1. rujna 2010. iznesene su završne riječi tijekom kojih je tužiteljstvo predložilo da Gotovini bude izrečena kazna od 27, Markaču od 23, a Čermaku od 17 godina zatvora. Obrana je zatražila da sva trojica budu oslobođena optužbi.

Suđenje je trajalo ukupno 303 dana, tijekom kojih je u spis uvršteno 4.819 dokaznih predmeta. Raspravno je vijeće saslušalo svjedočenje ukupno 145 svjedoka od kojih je 81 pozvalo tužiteljstvo, 57 obrana, a sedam sâmo Raspravno vijeće(izvor: Haški sud).

 

vesnaskareozbolt @ 03:38 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
Linkovi header
 
 
Index.hr
Nema zapisa.